Medijska
pismenost
Definira se kao mogućnost pristupa, analize,
kritičnog vrednovanja i
stvaranja novog medijskog sadržaja.
VAŽNOST
Medijska pismenost je važna za razvoj kritičkog promišljanja o medijima i medijskim sadržajima.
LAŽNE VIJESTI
Kako bi se jasnije prepoznalo lažne vijesti, potrebno je otkriti motive onih koji proizvode takve vijesti
UČENJE
Medijska pismenost se može podići samo stalnim učenjem, informacijski pismene osobe moraju stalno usvajati nova znanja
KAKO PREPOZNATI LAŽNE VIJESTI
U nastavku donosimo deset savjeta kako prepoznati lažne vijesti iz Priručnika s radnim listićima za roditelje, nastavnike i stručne suradnike koji je izdao DKMK (2018):
Stalno učenje
Medijski pismena osoba jest ona osoba koja je naučila kako učiti. Ona zna učiti jer zna na koji je način znanje organizirano, kako naći informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti nađene informacije na način da i drugi mogu učiti iz njih
EUROPSKA KOMISIJA
Ekspertna skupina Europske komisije o lažnim vijestima i online dezinformacijama, koja navodi kako je jedan od najvažnijih alata u borbi protiv dezinformacija razvoj medijskih kompetencija i medijske pismenosti samih medijskih korisnika. Upravo je medijska pismenost važna za razvoj kritičkog promišljanja o medijima i medijskim sadržajima.
Medijski pismene osobe moći će same donositi zrele odluke, a neće biti alat u rukama određenih interesnih lobija koje uz pomoć lažnih vijesti žele ostvariti svoje ciljeve.
Senzacionalizam je svakodnevna pojava u medijima, a podrazumijeva način pisanja novinarskih tekstova u kojem novinari krše etička pravila svoje struke.
Kako bi čitatelji izbjegli da ih ovakve vijesti zavaraju, potrebno je da razviju svijet kritičkog razmišljanja, te da na osnovu toga prepoznaju je li ono što je napisano uistinu i istinito.